Logo
Zoran Đinđić
Bibliografija Zorana Đinđića PDF Štampaj E-pošta

Dr Zoran ĐinđićKNJIGE

1. Subjektivnost i nasilje, Nastanak sistema u filozofiji nemačkog idealizma, Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije, Izazovi, 1982.

2. Jesen dijalektike, Karl Marks i utemeljenje kritičke teorije društva, Mladost, V Velika edicija ideja, 1987.

3. Jugoslavija kao nedovršena država, Književna zajednica Novi Sad, Anthropos, 1988.

4. Srbija ni na istoku ni na zapadu, Cepelin, 1996.


Članci, rasprave, eseji, prikazi i polemike


1. Karl Korš - problemi recepcije marksizma - Gledišta, 1976.

2. Problem metodičkog stusa kritike - Vidici, 1976.

3. Samorefleksija kao jedinstvo teorijskog i praktičnog uma -Glediša, 1976.

4. Šelingova antikritika Hegela - Gledišta, 1976.

5. Fihte: „Učenje o nauci" - Treći program Radio Beograda, 1977.

6. Kriza praktične filozofije - Gledišta, 1977.

7. Marksov zahtev za ukidanjem filozofije i problemi jedne teorije istrije - Gledišta, 1977.

8. Skorsa Manuel: „Zvona za Rankas" - Knjževna reč, 1977.

9. Veza filozofije i istorijske epohe. G. V. F. Hegel: „Logika" -Književna reč, 1976

10. Beleška o P. A. Kropotkinu - u knjizi P. Kroptkin: Zapisi jednog revolucionara

11. Leszek Kolakowski: Leben trotz Geschichte - Književna reč, 1977.

12. Ekonomija i olitika u „realno egzistirajućem socijalizmu" - Književna reč, 1978.

13. Walter Benjamin. Predavanja za filozofiju revolucije - Dometi, 1977.

14. Novi iracionalizam i filozofija - Književna reć, 1977.

15. Diltajeva kritika istorijskog uma i mogućnost neobjektivističkog modela saznanja - Predgovor u knjizi, Vilelm Diltaj: Zasnivanje duhovnih nauka,1980.

16. Iskušavanje rubova smisla. Beleške uz Benjaminovu „Einbahnstrasse" - Delo, 1980.

17. Napomene uz Kropotkinova pisma - Delo, 1981.

18. Idejno poreklo političkog totalirizma. Šta Lenjin, navodno, „duguje Bakunjinu" - Književne novine, 1982.

19. Treba li braniti Rajha od njega samog? - Književna reč, 1982.

20. Dekonstrukcija marksizma iz njegove samorefleksije. K. Ktosch i primena „materijalističkog shvatanja istorije" na marksizam - Theoria, 1983.

21. Istorija, kriza nauka i „svet života" u filozofiji kasnog Huserla - Treći program Radio Beograda, 1984.

22. Oblikovanje duše - psihologija jednog komunističkog intelektualca - Treći program Radio Beograda,1983.

23. O Zukampovom „Belon programu" - Treći program Radio Beograda, 1984.

24. Petar Kopotkin - nepomućena vera u samoorganizovanje naroda - pogovor u knjizi : Petar Kropotkin - Anarhizam i moral. Prosveta, 1984.

25. V. Bons - A. Honeeth: Sozialforschung als Kritik - Treći program Radio Beograda, 1984.

26. Gramatika rasplinute subjektivnosti - Književne novine, 1985.

27. Ishodište nacionalizma. Nad knjigom Ljubomira Tadića, Da li je nacionalizam naša sudbina?- Književne novine, 1985.

28. Kontinuitet kritike liberalizma od Marksa do „frankfurtske škole" -Theoria, 1985.

29. O sekundarnim autorskim pravima - Književne novine,1985.

30. Pesnik među ruševinama - NIN, 1985.

31. Država je važna stvar - Književne novine, 1986.

32. Jugoslavija je sveća koja gori sa oba kraja - Književne novine, 1986.

33. Socijalizam i struktura socijalnog delovanja - Književne novine, 1986.

34. Kriza politiške integracije i fenomen refedualizma - Književne novine, 1986

35. Kvadratura jugoslovenskg kruga - Književne novine, 1986.

36. Marksizam i liberalizam - predlog za polemiku - Theoria, 1986.

37. Miodrag Pavlović: „Prirodni oblik i lik" - Književne novine, 1986.

38. Demokratija kao primena ili kao uspostavljena datost -Književne novine, 1987.

39. Ignacio de Loyola: duhovno vitez borbene crkve - Predgovor knjizi : Ignacio de Loyola: Načela jezuita - Mladost, 1987.

40. Ko je suveren u Jugoslaviji? - Književne novine, 1987.

41. Osnovna prava i ustavno-pravna država - Theoria, 1987.

42. Socijalizam i građansko društvo - družboslovne rasprave, 1987.

43. Teškoće s identitetom - Književne novine, 1987.

44. Teze o društvu i državi u socijalizmu - Književne novine, 1987.

45. Tradicija i identitet. - Književne novine, 1987.

46. Tri varijante „otvorene opcije" - Književne novine, 1987.

47. Ustav i „nacionalno pitanje" - Književne novine, 1987.

48. Zajednica, priroda, građanski rat - Hobbse i Marks - Centar za filozofiju i društvenu teoriju, 1987.

49. Društvena kriza ili društvena patologija - Gledišta, 1988.

50. Enotnost ali svoboda - Nova revija,1988.

51. Gde je naša ustavotvorna moć? - Književna reč,1988.

52. In memorijam. Milan Kovačević (1938-1988) - Theoria, 1988.

53. Ko je čuvar ustava? - Književne novine,1988.

54. Koje istine o prorodi našeg političkog sistema otkrivaju protesni skupovi Srba i Crnogoraca - Borba,1988.

55. Parlament i reprezentacija - Književna reć,1988.

56. Pozorište, angažman, revolucija i Brehtovo pozorište revolucije - Ideje,1988.

57. Praxis-marksizam u njegovoj epohi - Theoria,1988.

58. Borba za simbole - Književne novine,1989.

59. Čekajući pravi sukob - Stav, 1989.

60. Hajdegerova kritika antropocentrizma - Gledišta,1989.

61. Još smo daleko od pravog pluralizma - Samoupravljanje, 1989.

62. Jugoslavija između Ljubljane i Prištine - Književne novine,1989.

63. Jugoslavija na jugoistoku - Književne novine, 1989.

64. Ko je konzervativan u Jugoslaviji? - Književne novine, 1989.

65. Paradoksi spojenih sudova - Stav, 1989.

66. Vlast, pluralizam i opozicija - Stav, 1989.

67. Direktni šamar neoliberalizma - Stav, 1990.

68. Funcionalnost diktature - Sociologija, 1990.

69. Lančana reakcija - Stav, 1990.

70. Nacionalni progtam srpskih komunista. Odsustvo identiteta i defetizam - Stav, 1990.

71. Partizani pluralizma. Oni su se za ovo borili - Stav, 1990.

72. Sistem i moć. Harizma protiv harizme - Stav, 1990.

73. Sjedinjene jugoslovenske države - Stav, 1990.

74. Stara i nova opozicija. Kome odgovara mrak - Stav, 1990.

75. Štampa i pluralizam - Stav, 1990.

76. Ustav za Jugoslaviju? - Stav, 1990.

77. Voajeri, legalisti, patriote - Stav, 1990.

78. Istorija kriza nauka i „svet života" u filozofiji kasnog Husrela- Pogovor u knjizi Edmud Huserl: Kriza evrposkih nauka i transcedentaalna fenomenologija, 1991.

79. Iz opozicionog ugla. Pobeda aparata - Stav, 1991.

80. Kritika utoopijskog uma. Reinhardt Koselleck: Kritika i kriza -Ovdje, 1991.

81. Lestvica našeg propadanja - Stav, 1991.

82. Šta hoće JNA? - Stav,1991.

83. Građansko društvo kao životinjsko carstvo - NIN, 1992.

84. Greška bez popravke - Borba, 1992.

85. S verom u otrežnjenje - NIN, 1992.

86. Šta čeka Srbiju. Od previše do premalo - Stav, 1992.

87. Vreme neizvesnosti. Prosjačka elegija - Stav, 1993.

88. Čekajući narod - NIN, 1993.

89. Hajdegerova figura četvorstva u kontekstu problema centralizma - Filozofski godišnjak, 1993.

90. Demokratske tradicije i savremenost - Zbornik Filozofsko-književne škole u Kruševcu, 1994.

91. I ova Jugoslavija je mrtva država -Telegraf, 1994.

92. O Srbiji, u Srbiji i Evropi, posle rata - Telegraf,1995.

93. Promene - sad! - NIN, 1995.

94. Demokratija i autoritarni sistem - Filozofija i društvo, 1996.

95. Nedemokratska vlast - klica potresa. Bosna između demokratije, diktature i raspada - Naša borba,1996.

96. Srbiji su potrebne promene. Srbija i Evropa. - Evropa, 1996.

97. Sve propada osim despotije. U očekivanju jogurt kontrarevolucije - Naša borba,1996.

98. Kao planete oko sunca - Danas,1997.

99. Kritika utopijskog uma - Predgovor knjizi: Rajnhart Kozelek: Kritika i kriza - Plato, 1997

100. Programske koncepcije umesto ideologija - Naša borba,1997.

101. Permanentna mobilizacija kreativaca. Pobednička strategija za Srbiju - Naša borba, 1997.

102. Personalna a ne teritorijalna prava - NIN, 1998.

103. Prava pre svega - NIN, 1998.

104. Nema lakih rešenja - Politika, 2001.

105. Neophodna promena srpskog kolektivnog ponašanja - Profil, 2001.

106. Predlog dogovora o državnom cilju. - Vreme, 2001.

107. Na putu ka sebi. Srbiija danas, kao i ranije, nije gotova činjenica nego šansa - NIN, 2002.

108. Nedaće globalizacije - NIN, 2002.

109. Pismo srpskoj javnosti. Operišemo - bez anestezije ! Operacija uspela, ako Srbija sarađuje! - Nedeljni telegraf, 2002.

110. Prestići region - NIN, 2002.

111. Srbija, Balkan i Evropa - Međunarodna politka, 2002

112. Srpske reforme i međunarodni uticaj - Glas javnosti, 2002.

113. Konačno uspelo hvatanje pojedinačnosti u mrežu opštosti -Zlatna greda, 2003.

114. Novinarska škola. Oblikovanje javnosti kroz ozbiljan novinarski pristup - Politika, 2003.

115. Prestići region - NIN, 2003.



Prevodilački rad

Posebna izdanja


1. Vilijem Diltaj: Zasnivanje duhovnih nauka. S nemačkog preveli Zoran Đinđić i Jelena Imširović. Izbor i predgovor ["Dilatejeva kritika istorijskog uma i mogućnost neobjektivističkog modela saznanja"] Zoran Đinđić (1980)

2. Petar Kropotkin: Anarhizam i moral. Izbor tekstova, beleške i pogovor [" Petar Kropotkin - nepomućena vera u samoorganizovanje naroda"] Zoran Đinđić. Predgovor [Petar Kropotkin - izazov velikodusnosti"] Predrag Matejević. Preveli Jaroslava Široka i Zoran Đinđić (1984)

3. Agneš Heler: Filozofija levog radikalizma. Prevod Zoran Đinđić (1985)

4. Edmud Husserl: Kriza evropskih nauka i transcedentalna fenomenologija. Pervod Zoran Đinđić (1991)

5. Rajnhart Kozelek: Kritika i kriza, Studija o patogenezi građanskog sveta. Prevod s nemačkog i predgovor - Zoran Đinđić (1997)


Studije, članci, eseji...


1. Benze, Marks: O eseju i njegovoj prozi. Preveo Zoran Đinđić (1976)

2. Lorencer, Alfred : „Psihoanaliza, jezik i istorijski materijalizam". Preveo Zoran Đinđić. Delo (1976)

3. Zimmermann, Rolf: Jezik i praksa. Kasni Vitgenstajn i pitanje o jednoj materijalističkoj teoriji jezika. Preveo Zoran Đinđić. Delo (1977)

4. Razgovor sa Hanrihom Belom. Umetnost je anarhija. Preveo Zoran Đinđić.Književna reč (1977, 78)

5. Encesberger, Hans Magnus: Opšta mesta koja se tiču najnovije književnosti. Preveo Zoran Đinđić. Književna reć (1977, 85)

6. Bimel, Valter: O kompoziciji i jedinstvu Hajdegerovog dela „Holzwegw". Preveo Zoran Đinđić. Književna reč (1977)

7. Šmit, Zigfrid J. : Od konkretnog do konceptualnog pesništva. Preveo Zoran Đinđić. Gledišta (1977)

8. Riedel, Manfred: Teološko objašnjenje i praktično obrazloženje. O „metodološkoj praznini" u analitičkoj teoriji humanističkoh nauka. Preveo Zoran Đinđić. Gledišta (1978)

9. Furtado, Celso: Eksterna zavisnost i ekomomska teotija. Preveo Zoran Đinđić. Treći program Radio Beograda (1978)

10. Santos, Theotoniodos: O strukturi zavisnosti. Preveo Zoran Đinđić. Treći program Radio Beograda (1978)

11. Stavenhagen, Rodolfo: Agrarne strukture i nerazvijenost u Africi i Latinskoj Americi. Preveo Zoran Đinđić. Treći program Radio  Beograda (1978)

12. Sunkel, Osvaldo: Unutrašnje polarizovanje ( u tekstu transacionalna kapitalistička integracija i nacionalna integracija). Preveo Zoran Đinđić. Treći program Radio Beograda (1978)

13. Veitos, Constantine V.: Zahtevi i strategije firmi, politika režima prema direktnim inostranim investicijama i međunarodna raspodela dohotka. Preveo Zoran Đinđić. Treći program Radio Beograda (1978)

14. Zeleni, Jindrih: Naučna logika i „kapital". Preveo Zoran Đinđić. Treći program Radio Beograda (1978)

15. Korpotkin, Petar A.: Razgovor sa Lenjinomi dva pisma. Preveo sa Zoran Đinđić. Delo (1981)

16. Levental, Leo: Umetnost i masovna kultura. Preveo Zoran Đinđić. Književna reč (1982)

17. Huserl, Edmund: Kriza evropskih nauka i trancedentalna fenomenologija. Preveo Zoran Đinđić. Treći program Radio Beograda (1984)

18. Habermas, Jirgen: Odbacivanje prošlosti. Kulturološki pamfet. Preveo Zoran Đinđić. Književne novine (1985)

19. Horkhamajer, Maks: Da li je mogućno društvo mrava pismo MaksaHorkhmajer Maidon Horkhajmer. Preveo sa nemačkog Zoran Đinđić. Književne novine (1985)

20. Adorno, Teodor V.: Ima razloga za radost. Teodor V. Adorno Maksu Horkhajmerue. Preveo sa nemačkog Zoran Đinđić. Književne novine (1985).

21. Veber, Marks: Politika kao izazov. Preveo Zoran Đinđić. Filip Višnjić (1988)

22. Dahstrom, Daniel O.: Zaborav bića ili moralno-filozofska naivnost. Heideggerova interpretacija Kantove praktične filozofije. Preveo sa nemačkog Zoran Đinđić. Theoria (1989)

23. Hempel, Carl G.Č.: O teoriji istine u logičkom pozitivizmu. Preveo Zoran Đinđić. Theoria (1989)

24. Koselek, Rajnhart: Kritika i kriza. Preveo Zoran Đinđić. Ovdje (1991)

 
Biografija Zorana Đinđića PDF Štampaj E-pošta
Dr Zoran ĐinđićZoran Đinđić je rođen 1. avgusta 1952. godine u Bosanskom Šamcu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. U periodu od 1977. do 1990. godine boravio je u Nemačkoj na više univerziteta i instituta društvenih nauka - Konstanc, Bon, Frankfurt. Doktorirao je 1979. godine na Univerzitetu u Konstancu gde je radio kao asistent.
Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsednika Izvršnog odbora, a u januaru 1994. za predsednika te stranke. Za predsednika stranke je biran još dva puta, na vanrednoj Skupštini Demokratske stranke 18. jula 1998. i na redovnoj Skupštini stranke 27. februara 2000. godine. Bio je viši naučni saradnik u Centru za filozofiju i društvenu teoriju u Beogradu, poslanik u sva tri višestranačka saziva Narodne skupštine Republike Srbije i Veću republika Skupštine SRJ. Bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Za gradonačelnika Beograda izabran je 21. februara 1997, ispred koalicije "Zajedno" koja je na lokalnim izborima 1996. odnela pobedu u više gradova u Srbiji. Sa funkcije gradonačelnika smenjen je 30. septembra 1997. Za njegovu smenu glasali su odbornici SPO, SPS i SRS. U sudskom sporu sa predsednikom Vlade Republike Srbije Mirkom Marjanovićem, 20. septembra 1996. osuđen je na 4 meseca zatvora, uslovno na dve godine.

Vrhovni sud Srbije 9. jula 1998. preinačio je presudu i izrekao novu u kojoj je osuđen na 7 meseci zatvora, uslovno na 3 godine. U junu 2000. godine Đinđić je preuzeo funkciju koordinatora u Savezu za promene, a potom postao i šef Centralnog izbornog štaba i koordinator promotivne kampanje DOS-a za izbore koji su održani 24. septembra 2000. Na tim izborima Đinđić je izabran za poslanika u Veću republika Skupštine SRJ.
Za premijera Srbije izabran je 25. januara 2001. nakon pobede DOS-a na republičkim parlamentarnim izborima u decembru 2000. godine. Bio je predsednik Organizacionog odbora 12. Svetskog kupa u vaterpolu 2002. Američki nedeljnik "Tajm" u septembru 1999. godine uvrstio ga je među 14 vodećih evropskih političara trećeg milenijuma. Dobitnik je ugledne nemačke nagrade "Bambi" za 2000. u oblasti politike. Đinđić je avgustu 2002. godine u Pragu primio nagradu Fondacije "Polak" i Fonda za američe studije za doprinos razvoju demokratije u Srbiji. Nagrada se dodeljuje svake godine za doprinos sprovođenju demokratskih i ekonomskih reformi u Centralnoj i Istocnoj Evropi. Autor je knjiga: "Subjektivnost i nasilje", "Jesen dijalektike", "Jugoslavija kao nedovršena država". Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa "Theoria", glasila Filozofskog društva Srbije.
Dr Zoran Đinđić je ubijen 12. marta 2003. ispred zgrade Vlade Republike Srbije, zato što je pokušao da Srbiju oslobodi prošlosti i odvede je u budućnost. Đinđić je iza sebe ostavio suprugu Ružicu, kćerku Jovanu i sina Luku.
 
<< Početak < Prethodna 1 Sledeća > Kraj >>

PROJEKTI

PARTNERI

POGLEDAJTE